S ili sa? - Kompletni vodiÄ kroz pravila hrvatskog pravopisa
S ili sa hrvatski pravopis: VodiÄ za pravilnu upotrebu prijedloga u hrvatskom jeziku
Jeste li ikada posumnjali treba li pisati "s" ili "sa" u hrvatskom jeziku? Ovo jednostavno pravilo Äesto zbunjuje mnoge govornike. Prijedlog "sa" koristi se samo ispred rijeÄi koje poÄinju glasovima s, š, z i ž, dok se u svim ostalim sluÄajevima piše "s". Tako Äemo napisati "sa sestrom", ali "s bratom".
Isto pravilo vrijedi i kad pišemo brojeve. ReÄi Äemo "s tri djevojÄice", ali "sa šest djevojÄica", ovisno o glasu kojim broj zapoÄinje. Ovaj naizgled mali detalj može znaÄajno utjecati na teÄnost i pravilnost vašeg pisanja.
Temeljna pravila upotrebe prijedloga "s" i "sa"

Prijedlog "s" jedan je od najÄešÄih prijedloga u hrvatskom jeziku. Koristi se u instrumentalu za oznaÄavanje društva ili sredstva. Mnogi govornici Äesto se dvoume izmeÄu oblika "s" i "sa".
Osnovno pravilo je jednostavno: prijedlog "s" dobiva navezak "a" i postaje "sa" kada stoji ispred rijeÄi koje poÄinju glasovima s, š, z, ž. Primjeri: sa sestrom, sa šeširom, sa zgrade, sa ženom.
TakoÄer se oblik "sa" upotrebljava ispred rijeÄi koje poÄinju suglasniÄkim skupovima koji su teški za izgovor, posebno kad poÄinju s ps-, ks-, pš-. Primjer: sa psom, sa pšenicom.
Pred zamjenicom "mnom" uvijek se koristi oblik "sa": sa mnom (nikad s mnom).
Äeste pogreške:
- ā S šeširom
- ā Sa šeširom
- ā S sestrom
- ā Sa sestrom
Kad koristimo "s":
- S prijateljem
- S djecom
- S bratom
- S njim, s njima
Prijedlog "s/sa" s instrumentalom oznaÄava:
- Društvo: Idem s prijateljem u kino.
- Sredstvo: Pisao je s olovkom.
- NaÄin: S ponosom je pokazao svoj rad.
U svakodnevnoj komunikaciji Äesto se griješi, posebno u pisanim medijima. Važno je zapamtiti da je izbor izmeÄu "s" i "sa" odreÄen poÄetnim glasom rijeÄi koja slijedi, a ne osobnim ukusom.
Kada obavezno koristiti oblik "sa"
Prijedlog "s" u hrvatskom jeziku ima dva oblika: "s" i "sa". Iako se ÄešÄe koristi kraÄi oblik, postoje situacije kada je uporaba duljeg oblika "sa" obvezna.
Oblik "sa" obvezan je ispred rijeÄi koje poÄinju suglasnicima s, š, z i ž. Ovo pravilo postoji zbog lakšeg izgovora. Na primjer: sa sestrom, sa šeširom, sa zmijom, sa žabom.
Kada rijeÄ poÄinje teškim suglasniÄkim skupinama, takoÄer se koristi "sa". Primjeri ukljuÄuju: sa psom, sa pÄelom. U ovim sluÄajevima, oblik "sa" olakšava izgovor.
Zanimljivo je da u nekim sluÄajevima možemo koristiti oba oblika. Ispred suglasniÄkih skupina pÄ, kÄ, Äk, Äl, Är dopuštaju se i "s" i "sa" (s pÄelom / sa pÄelom).
Kod brojeva pisanih brojkama, oblici "s" i "sa" ovise o izgovoru. Piše se "s 3 knjige" ali "sa 6 knjiga", ovisno o glasu kojim broj zapoÄinje.
Instrumentalni oblik osobne zamjenice "ja" uvijek dolazi s oblikom "sa" - sa mnom. Ovo je iznimka koju treba zapamtiti.
KljuÄno je razumjeti da se duži oblik "sa" koristi prvenstveno zbog eufonije - ugodnijeg izgovora. RijeÄi koje nalikovati jedne drugima po poÄetnim glasovima Äesto zahtijevaju oblik "sa" za lakši izgovor.
Upotreba prijedloga "s" kao osnovnog oblika

Prijedlog "s" smatra se osnovnim oblikom u hrvatskom pravopisu. Pojavljuje se u instrumentalu i oznaÄava društvo, sredstvo, naÄin ili popratne okolnosti.
Osnovno pravilo kaže da koristimo "s" ispred rijeÄi koje poÄinju suglasnikom koji je lako izgovoriti zajedno s glasom "s". Primjerice: s bratom, s knjigom, s torbom, s predmetom.
TakoÄer, "s" koristimo ispred rijeÄi koje poÄinju samoglasnikom ili slovima r, l, j, v. Na primjer: s autom, s olovkom, s rukom, s lampom, s jogurtom, s vilama.
Kod upravljanja reÄeniÄnih dijelova, prijedlog "s" uvijek zahtijeva instrumental. Pazite na sroÄnost subjekta i predikata nakon prijedloga "s".
Äeste pogreške:
- Pisanje "sa" gdje treba biti "s" (sa knjigom umjesto pravilnog s knjigom)
- Izostavljanje zareza kod umetnutih izraza s prijedlogom "s"
š§© Mala zagonetka: Što je pravilno reÄi? S Äim pišeš ili Sa Äim pišeš? Odgovor: Äime pišeš (najbolje bez prijedloga!)
U aktivu Äesto koristimo prijedlog "s" za oznaÄavanje sredstva radnje. Ne smijemo lagati o pravilima - prijedlog "s" je osnova, a "sa" samo njegova varijanta kad je izgovor otežan.
Prijedlozi "s" i "sa" kod brojeva i brojki

Kad koristimo brojeve u hrvatskom jeziku, važno je znati kada upotrijebiti prijedlog "s" ili "sa". Ovo pravilo je zapravo jednostavno ako ga razumijemo.
Prijedlog "sa" koristimo prije rijeÄi koje poÄinju suglasnicima s, š, z, ž. Ovo pravilo vrijedi i za brojeve, bez obzira jesu li napisani slovima ili brojkama.
Primjeri kada koristimo "sa":
- sa šest djevojÄica
- sa sedam knjiga
- sa sto eura
Prijedlog "s" koristimo u svim ostalim sluÄajevima, odnosno prije rijeÄi koje poÄinju drugim suglasnicima ili samoglasnicima.
Primjeri kada koristimo "s":
- s tri prijatelja
- s pet jabuka
- s dva brata
Kod brojevnih imenica vrijedi isto pravilo. ReÄi Äemo "s trojicom" ali "sa sedmoricom" jer rijeÄ "sedmoricom" poÄinje suglasnikom "s".
Kod brojki zapisanih brojkama, izgovor odreÄuje upotrebu. Na primjer, piše se "s 3 brata" jer tri izgovaramo s "t", a "sa 6 sestara" jer šest izgovaramo sa "š".
Važno je zapamtiti da broj ne pišemo nužno onako kako ga izgovaramo. Broj 8 pišemo s brojkom, ali izgovaramo "osam", pa je pravilno reÄi "s 8 knjiga" a ne "sa 8 knjiga".
Usporedba s drugim slavenskim jezicima

Hrvatski pravopis s prijedlozima "s" i "sa" ima zanimljive paralele u drugim slavenskim jezicima. U slovenskom jeziku postoji sliÄno pravilo - "s" se koristi ispred rijeÄi koje poÄinju bezvuÄnim suglasnicima, a "z" ispred zvuÄnih.
U srpskom i bosanskom jeziku pravila su gotovo identiÄna hrvatskim. Prijedlog "sa" koristi se ispred rijeÄi koje poÄinju suglasnicima s, š, z i ž. Primjerice: "sa sestrom", "sa štapom", "sa zebrom".
Ruski jezik takoÄer ima sliÄna pravila. Koristi prijedlog "Ń" (s) i njegovu varijantu "ŃŠ¾" (so) prema sliÄnom fonološkom naÄelu kao u hrvatskom.
Poljski jezik ima drugaÄiji pristup. Koristi "z" kao osnovni prijedlog, a ne "s" kao veÄina južnoslavenskih jezika.
U Äeškom i slovaÄkom jeziku postoje prijedlozi "s" i "se" koji funkcioniraju prema sliÄnim naÄelima kao u hrvatskom.
Zanimljivo je da veÄina slavenskih jezika ima ovu distinkciju zbog lakšeg izgovora. Kada nepÄanik (poput "s") dolazi prije istog ili sliÄnog suglasnika, jezik prirodno dodaje samoglasnik za lakši izgovor.
Povijesno gledajuÄi, ova pravila razvila su se iz praindoeuropskog i praslavenskog jezika kroz stoljeÄa ljudskog govora. Etnik (pripadnost narodu) nije znaÄajno utjecao na ova pravila - više je rijeÄ o fonetskim zakonitostima.
Mnogi lingvisti smatraju da su ova pravila meÄu najstabilnijima u slavenskim jezicima jer su utemeljena na prirodnim govornim procesima.
Äeste pogreške u medijima i javnom prostoru

U hrvatskim medijima Äesto se susreÄemo s pogrešnom upotrebom prijedloga "s" i "sa". Novinari, Äak i oni iskusni, griješe pri pisanju osnovnih pravila.
Jedan od najÄešÄih problema je pogrešna upotreba prijedloga "sa" gdje bi trebao stajati "s". Na primjer, viÄamo natpise poput "Sa predsjednikom se susreo..." umjesto ispravnog "S predsjednikom se susreo...".
Pleonazmi su takoÄer Äesta pojava u medijskom prostoru. To su izrazi s nepotrebnim ponavljanjem znaÄenja, poput "silaziti dolje" ili "popeti se gore". RijeÄ "pleonazam" dolazi od grÄke rijeÄi koja znaÄi "suvišak".
Strane rijeÄi Äesto se koriste nepravilno, posebno na fakultetima poput Fakulteta elektrotehnike i raÄunarstva. Izrazi poput "pod kontrolom" umjesto "pod nadzorom" primjer su nepotrebnog korištenja stranih rijeÄi.
Policija u svojim priopÄenjima Äesto koristi pogrešne oblike prijedloga, što zbunjuje Äitatelje. ReÄenice poput "sa biciklistom je razgovarano" trebale bi biti "s biciklistom je razgovarano".
Gradski natpisi i obavijesti nisu imuni na pogreške. Natpisi poput "Sa podacima raspolažemo" trebali bi biti "S podacima raspolažemo". Ove pogreške ostavljaju loš dojam o profesionalnosti.
Gledatelji Äesto primjeÄuju jeziÄne pogreške u predstavama, što može odvuÄi pažnju od same izvedbe. Podstanar, vodstvo i realist Äesto su rijeÄi uz koje se nepravilno koriste prijedlozi.
Pravilno je reÄi:
- s iskustvom (ne sa iskustvom)
- s prijateljima (ne sa prijateljima)
- s pismom (ne sa pismom)
Iznimno koristimo "sa" ispred rijeÄi koje poÄinju sa s, š, z, ž, kao u primjeru "sa šeširom" ili "sa zanimanjem".
