Veliko i malo početno slovo - Najdetaljniji vodič s primjerima

Pravila o velikom i malom početnom slovu često zbunjuju mnoge govornike hrvatskog jezika. Kada pisati veliko, a kada malo slovo? Velikim početnim slovom pišu se vlastite imenice, prva riječ u rečenici, prva riječ u navodu, te imena iz poštovanja. Ova pravila čine temelj hrvatskog pravopisa.

U hrvatskom jeziku postoje jasne kategorije za pisanje velikog i malog slova. Kod višečlanih naziva, velikim slovom piše se samo prva riječ, osim ako druge riječi nisu vlastita imena. Zanimljiv primjer su imena nebeskih tijela poput Sunca i Venere, koja se pišu velikim slovom.

Pravilno pisanje velikog i malog početnog slova odražava jezičnu kulturu i poštovanje prema hrvatskom jeziku. Posvojni pridjevi koji završavaju na -ov, -ev i -in također imaju posebna pravila koja su vrijedna poznavati jer često dolazi do nedoumica pri njihovoj upotrebi.

Osnovna pravila

U hrvatskom jeziku postoje jasna pravila o upotrebi velikog i malog početnog slova. Ova pravila pomažu u ispravnom pisanju i razumijevanju teksta.

Veliko početno slovo koristimo u sljedećim slučajevima:

• Prva riječ u rečenici
• Vlastita imena osoba (Ivan Horvat)
• Geografski pojmovi (Zagreb, Jadransko more)
• Nazivi ustanova, gdje se piše samo prva riječ veliko (Hrvatski sabor)

Važno je zapamtiti da se u hrvatskom jeziku ne pišu sve imenice velikim početnim slovom, kao što je to slučaj u nekim drugim jezicima.

Malo početno slovo pišemo u svim ostalim slučajevima. Ovo uključuje opće imenice, pridjeve (osim ako su izvedeni iz vlastitih imena), glagole i ostale vrste riječi.

Kod višečlanih naziva, veliko slovo piše se samo na prvoj riječi i vlastitim imenima unutar naziva. Na primjer: "Osnovna škola Antuna Mihanovića".

Pisanje imena vjerskih i crkvenih zajednica ima posebna pravila. Tu također vrijedi pravilo da se velikim početnim slovom piše prva riječ naziva.

Ponekad je razlika između velikog i malog slova ključna za značenje. Usporedite: "hrvatski jezik" (jezik kojim govore Hrvati) i "Hrvatski jezik" (naziv školskog predmeta).

Pravilno korištenje velikog i malog početnog slova važan je dio pismenosti i pomaže u jasnoj komunikaciji.

Što se piše velikim početnim slovom?

U hrvatskom jeziku postoje jasna pravila o korištenju velikog početnog slova. Ova pravila pomažu nam pravilno pisati i razlikovati vlastita imena od općih imenica te označiti početak rečenice.

Osobna imena

Osobna imena i prezimena uvijek se pišu velikim početnim slovom. To uključuje:

• imena i prezimena: Marko Marulić, Ana Novak
• nadimke: Zlatni, Krešo, Brzi
• pseudonime: August Šenoa, Tin Ujević

Kod višečlanih osobnih imena i prezimena, sve riječi pišu se velikim slovom osim veznika i prijedloga:

• Antun Gustav Matoš
• Ana Marija Kovačić
• Ivan pl. Zajc

Također, posvojni pridjevi izvedeni od osobnih imena s nastavcima -ov, -ev, -in pišu se velikim slovom (Markov, Anin), dok se oni s nastavcima -ski, -ški, -čki pišu malim slovom (marulićevski).

Imena naseljenih mjesta

Sva imena naseljenih mjesta pišu se velikim početnim slovom:

• gradovi: Zagreb, Split, Rijeka
• sela: Bednja, Vrbovec, Krapje
• zaseoci: Crnac, Mlinovi

Kod višečlanih imena naseljenih mjesta, sve se riječi pišu velikim slovom osim prijedloga i veznika:

• Slavonski Brod
• Nova Gradiška
• Sveti Ivan Zelina
• Dugo Selo

Imena država također se pišu velikim početnim slovom, a u višečlanim nazivima sve riječi osim prijedloga i veznika: Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države.

Imena kontinenata

Imena svih kontinenata pišu se velikim početnim slovom:

• Europa
• Azija
• Afrika
• Sjeverna Amerika
• Južna Amerika
• Australija
• Antarktika

Uz kontinente, velikim početnim slovom pišu se i druga geografska imena poput:

• oceana: Tihi ocean, Atlantski ocean
• mora: Jadransko more, Sredozemno more
• rijeka: Sava, Drava, Dunav
• planina: Medvednica, Velebit, Dinara
• poluotoka: Istra, Pelješac

Kod višečlanih geografskih naziva, velikim se slovom piše prva riječ i vlastita imena: Hrvatsko zagorje, Gorski kotar.

Blagdani

Nazivi blagdana i praznika pišu se velikim početnim slovom:

• Božić
• Nova godina
• Uskrs
• Dan državnosti
• Dan neovisnosti
• Svi sveti

Kod višečlanih naziva blagdana, velikim se slovom piše prva riječ:

• Sveta tri kralja
• Veliki petak
• Dan hrvatske državnosti

Vjerski blagdani također se pišu velikim početnim slovom, poput Velike Gospe, Tijelova ili Duhova.

Nazivi knjiga, filmova, novina

Nazivi umjetničkih i medijskih djela pišu se velikim početnim slovom:

Knjige:

• Prokleta avlija
• Gospoda Glembajevi
• Povratak Filipa Latinovicza

Filmovi:

• Tko pjeva zlo ne misli
• Ne dao Bog većeg zla
• Svećenikova djeca

Novine i časopisi:

• Jutarnji list
• Večernji list
• Globus
• Nacional
• Hrvatsko slovo

U višečlanim naslovima, samo se prva riječ i vlastita imena pišu velikim slovom: "Rječnik hrvatskoga jezika", "Priče iz davnine", "Dnevnik Bridget Jones".

Kod naziva institucija, samo prva riječ i vlastita imena pišu se velikim slovom: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Kada koristiti malo početno slovo?

Pravila pisanja malog početnog slova u hrvatskom jeziku važna su za pravilno izražavanje i komunikaciju. Malo slovo koristimo u mnogim situacijama koje su dio našeg svakodnevnog pisanja, od općih imenica do pridjeva izvedenih od vlastitih imena.

Opće imenice

Opće imenice uvijek pišemo malim početnim slovom. One označavaju vrste, skupine ili kategorije bića, stvari i pojava, a ne pojedinačne entitete.

Primjeri općih imenica su: stol, kuća, ljubav, čovjek, pas, sreća, grad, selo.

Također, malim slovom pišemo i nazive pripadnika naroda, stanovnika naseljenih mjesta, regija ili država:

• hrvat (pripadnik naroda)
• dalmatinac (stanovnik Dalmacije)
• zagrepčanin (stanovnik Zagreba)

Zvanja, titule i zanimanja također pišemo malim slovom kada stoje samostalno:

• profesor
• direktor
• liječnik
• predsjednik

Pridjevi izvedeni od vlastitih imena

Pridjevi izvedeni od vlastitih imena pišu se malim početnim slovom kada označavaju pripadnost ili svojstvo.

Posvojni pridjevi nastali od vlastitih imena pišu se malim slovom:

• marksova teorija
• teslin izum
• napoleonov pohod

Odnosni pridjevi koji označavaju širu pripadnost nekom kraju, gradu ili državi također se pišu malim slovom:

• zagrebačke ulice
• dalmatinski običaji
• hrvatski jezik
• talijanska kuhinja

Iznimka su pridjevi u stalnim izrazima koji su dio vlastitog imena: Hrvatsko narodno kazalište.

Nazivi povijesnih razdoblja ili događaja

Nazivi povijesnih razdoblja, stilskih formacija i pokreta pišu se malim početnim slovom kada nisu dio vlastitog imena.

Primjeri:

• srednji vijek
• renesansa
• barok
• romantizam
• moderna

Također malim slovom pišemo nazive događaja, pokreta i ratova koji nisu vlastita imena:

• drugi svjetski rat
• hladni rat
• industrijska revolucija

Iznimka su vlastita imena konkretnih događaja, koji se pišu velikim slovom: Francuska revolucija, Domovinski rat.

Nazive razdoblja određenih godinama također pišemo malim slovom: pedesete godine 20. stoljeća, devedesete.

Kako pisati geografske nazive?

Pravilno pisanje geografskih naziva zahtijeva poznavanje pravila o velikom i malom početnom slovu. Ova pravila često ovise o vrsti geografskog pojma - bilo da se radi o kontinentu, državi, naselju ili ulici.

Kontinenti, države, regije

Imena kontinenata uvijek pišemo velikim početnim slovom: Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika. Kontinenti su važne geografske cjeline koje zaslužuju poseban naglasak.

U imenima država sve riječi pišu se velikim početnim slovom, osim prijedloga i veznika. Primjeri uključuju Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Kod zemljopisnih regija i područja, samo prva riječ piše se velikim početnim slovom, a ostale malim. Tako pišemo Dalmacija, Baranja, Slavonija, Hrvatsko zagorje, Istarski poluotok. Regije ne spadaju u kategoriju kontinenata ili država, pa se zato pišu drugačije.

Naselja i ulice

Imena naseljenih mjesta pišu se velikim početnim slovom u svim riječima, osim prijedloga i veznika. Primjeri su Zagreb, Novi Vinodolski, Sveti Ivan Zelina, Stari Grad na Hvaru.

Perifrazna imena (nadimci) gradova također se pišu velikim slovom u svim riječima: Velika Jabuka (New York), Grad Svjetlosti (Pariz), Vječni Grad (Rim).

Imena ulica i trgova slijede posebno pravilo: velikim slovom piše se prva riječ i sve riječi koje su same po sebi vlastita imena. Zato pišemo Ulica kralja Tomislava, Trg bana Josipa Jelačića, Avenija Dubrovnik.

Iznimke

Ponekad postoje iznimke od standardnih pravila, posebno kod ustaljenih naziva. Primjerice, naziv "Lijepa Naša" za Hrvatsku piše se velikim početnim slovom u obje riječi iako je to perifraza.

Neki geografski pojmovi mogu biti dio opće imenice i tada se pišu malim slovom: jadransko more, sinjsko polje. No ako je riječ o službenom nazivu, onda se pišu velikim slovom: Jadransko more, Sinjsko polje.

U internacionalnim imenima poštujemo pravila izvornog jezika. Tako pišemo Los Angeles (a ne Los angeles), Rio de Janeiro (a ne Rio De Janeiro).

Zemljopisni pojmovi koji označavaju opće pojave pišu se malim slovom: sjeverni pol, južna hemisfera, ekvator. Oni postaju vlastita imena samo kada označavaju konkretnu lokaciju.

Posvojni pridjevi: Kada veliko, kada malo?

Posvojni pridjevi jedan su od zanimljivih dijelova hrvatskog pravopisa kad je riječ o velikom i malom početnom slovu. Njihovo pisanje ovisi o nekoliko jasnih pravila.

Posvojni pridjevi izvedeni od osobnih imena pišu se velikim početnim slovom ako završavaju na -ov, -ev, -in ili -ji. Na primjer: Darianov, Lovrin, Štefičin, Jadrankin.

Ovo pravilo vrijedi za pridjeve izvedene od:

• osobnih imena (Markov, Mijin)
• prezimena (Krležin, Matoševljev)
• nadimaka (Kraljevićev, Ribarov)
• imena iz poštovanja (Kraljičin, Papin)

Kada posvojni pridjev nije izveden nastavkom -ov, -ev, -in ili -ji, piše se malim početnim slovom. To vrijedi i za pridjeve koji završavaju na -ski, -ški, -čki, -ćki.

Primjeri pisanja malim slovom:

• zagrebački (od Zagreb)
• hrvatski (od Hrvatska)
• europski (od Europa)

Posvojni pridjevi koji označavaju pripadnost skupini, a ne pojedincu, također se pišu malim slovom. Tako pišemo "papinski", "kraljevski" ili "predsjednički" kada se odnose općenito na instituciju.

Razlika je jasna: ako govorimo o nečemu što pripada osobi, koristimo veliko slovo. Ako označavamo vrstu ili općenitu pripadnost, pišemo malo slovo.

Najčešće greške koje svi rade

Pisanje velikog i malog početnog slova često stvara probleme čak i iskusnim piscima. Mnogi učenici padaju ispite iz pravopisa upravo zbog ovih naizgled jednostavnih pravila.

Jedna od najčešćih pogrešaka je pisanje naziva ulica. Ljudi često pišu "Ulica Kralja Tomislava" umjesto ispravnog "Ulica kralja Tomislava" jer samo prva riječ ide velikim slovom.

Problemi se javljaju i kod pisanja naziva ustanova. Mnogi pišu sve riječi velikim slovom, poput "Osnovna Škola Ivan Goran Kovačić", dok je ispravno "Osnovna škola Ivan Goran Kovačić".

Geografski pojmovi također zbunjuju. Pravilo kaže da se piše "Jadransko more" i "Gorski kotar", ali mnogi pogrešno napišu "Jadransko More" ili "gorski kotar".

Evo liste čestih pogrešaka:

• Pisanje svih riječi velikim slovom u nazivima ustanova
• Pisanje naziva praznika (božić umjesto Božić)
• Zamjena kod geografskih pojmova (južna amerika umjesto Južna Amerika)
• Pogrešno pisanje titula (Profesor umjesto profesor)

Strani nazivi stvaraju dodatnu zbrku. Kod filmova, knjiga i glazbenih albuma, velikim se slovom piše samo prva riječ i vlastita imena, no mnogi ovo pravilo zaboravljaju.

Zanimljivo je da čak i školovani ljudi često griješe kada pišu nazive državnih tijela ili historijskih razdoblja. Renesansa se piše velikim slovom, a srednji vijek malim - detalj koji mnogi previde.